Samobor

Samobor leži ondje gdje se Samoborsko gorje spušta na ravnicu zapadno od Zagreba, s dugim glavnim trgom, potokom koji teče kroz središte i ruševnim gradom na padini iznad. Njegova kremšnita, kremasti kolač pod korom od lisnatog tijesta posut šećerom u prahu, čiji je klasični recept početkom 1950-ih osmislio Đuro Lukačić, konkretan je razlog zbog kojeg se vrlo mnogo ljudi doveze iz Zagreba. Gradski fašnik traje danima pred korizmu i jedna je od najstarijih pokladnih manifestacija u Hrvatskoj. Brda iza nose pješačke rute koje se vikendom naveliko koriste.

Pozadina

Samobor leži zapadno od Zagreba, ondje gdje se istočni obronci Samoborskog gorja, istočnog dijela Žumberka, spuštaju u dolinu Save, a slobodni je kraljevski grad od 1242., darovnicom kralja Bele Četvrtog. Ostaci njegove utvrde iz trinaestog stoljeća stoje na brdu Tepec, deset minuta hoda od središta. Brušenje kristala jedna je od glavnih gradskih djelatnosti, a među poznatim osobama iz Samobora je svećenik i matematičar Mihalj Šilobod Bolšić, autor prvog hrvatskog udžbenika aritmetike. Lokalna meteorološka postaja, koja bilježi od 1981., izmjerila je temperature od 25,6 °C ispod nule u siječnju 1985. do 39,0 °C u kolovozu 2012.

Izvor: Wikipedija na engleskom, „Samobor“

Na što obratiti pažnju

• Kremšnitu - gradski kremasti kolač i posjetnicu.
• Dug trg s potokom - središte Samobora.
• Fašnik - danima povorki pred korizmu.
• Brda za šetnju iza - zagrebački vikend-teren.

Kad ići

Cijele godine; veljača zbog fašnika, jesen zbog brda. Pola dana.

Prije polaska

Vikendom je vrlo prometno od jednodnevnih gostiju iz Zagreba, a redovi pred kavanama su stvarni. Grad iznad je ruševina bez sadržaja. Mjesto je malo i poslijepodne ga pokrije.

U blizini

Zagreb je pola sata istočno; Žumberak je zapadno.