Đurđevački pijesci

Đurđevački pijesci, zvani i Podravski pijesci, hrvatska Sahara i Krvavi peski, ostaci su jedine hrvatske pustinje: područje djelomično učvršćenih dina na istočnom dijelu grada Đurđevca, u dravskoj ravnici. Pijesak je riječni nanos nastao nakon posljednjeg ledenog doba koji je donijela Drava, a do 19. stoljeća bio je živi pijesak koji je raznosio vjetar. Šire pjeskovito područje, oko 25 km² (9,7 kvadratnih milja) i 8 puta 3 km (5 puta 2 milje), nekad se pružalo od Molvi preko Đurđevca i Kloštra Podravskog do Virovitice; danas ga uglavnom prekrivaju crni i obični bor te vinogradi, a za pošumljavanje je zaslužan industrijalac Emanuel Braun. Ostalo je oko 20 ha (49 akera) otvorenog pijeska, s vidljivim dinama, mnogo endemskih vrsta i tridesetak vrsta leptira. Godine 1963. dio od 19,5 ha (48 akera) između Đurđevca i Kalinovca proglašen je posebnim geografsko-botaničkim rezervatom radi očuvanja osebujne vegetacije u kojoj su se životu na pijesku mogle prilagoditi samo određene biljke, a od srpnja 2013. područje od 23,54 ha (58,2 akera) zaštićeno je i kao područje od značaja za Zajednicu zbog danje medonjice, s panonskim kontinentalnim dinama i pješčanim stepama među staništima. Na ostacima pustinje stoji đurđevačka četvrt Peski, nazvana po pijescima i odvojena od ostatka grada potokom Čivićevec; s oko 2200 stanovnika, trećinom stanovništva grada, najveća je četvrt Đurđevca.

Pozadina

Đurđevački pijesci djelomično su učvršćene dine na istočnoj strani grada Đurđevca u Hrvatskoj, koje se ponekad nazivaju hrvatskom Saharom ili Krvavim pescima. Zaštićeno botaničko područje ima mnogo endemskih vrsta i vidljive oblike dina, ostatke hrvatske Sahare, a pijesci zauzimaju oko 20 hektara. Godine 1963. dio je proglašen posebnim geografsko-botaničkim rezervatom radi očuvanja raznolike vegetacije prilagođene životu na pijesku, uz oko 30 vrsta leptira. Na ostacima pustinje stoji đurđevačka četvrt Peski s oko 2200 stanovnika.

Izvor: Wikipedija na engleskom, „Sands of Đurđevac“

Na što obratiti pažnju

• Jedina hrvatska pustinja - otvorene dine preostale od pjeskovite dravske ravnice.
• Borove šume - crni i obični bor koji danas prekrivaju većinu starih pijesaka.
• Zaštićeni od 1963. - poseban geografsko-botanički rezervat.
• Stanovnici pijeska - endemske biljke i tridesetak vrsta leptira.

Kad ići

Cijele godine.

Dobro je znati

Od hrvatske Sahare ostalo je samo oko 20 ha (49 akera) otvorenih dina; veći dio stare pjeskovite ravnice danas su borove šume, vinogradi i gradska četvrt Peski.

U blizini

Kalinovac je oko 1,2 km (0,7 milje) istočno-jugoistočno, središte Đurđevca oko 2,5 km (1,6 milje) zapadno, Stari grad Đurđevac oko 3 km (1,9 milje) sjeverozapadno, Molve oko 10 km (6 milja) sjeverno-sjeverozapadno, a Hlebine oko 17 km (11 milja) sjeverozapadno, zračnom linijom.