Utvrda Drežnik

Drežnik Grad leži na vapnenačkom grebenu iznad koljena Korane, prvi se put spominje 1185., od 1321. držali su ga Frankopani, potom su ga 1592. zauzeli Osmanlije i držali do 1788., kad ga je Austrija nakon dvodnevne opsade preuzela i u njemu držala posadu kao dijelu Vojne krajine prije nego što je prepušten propadanju. Ono što stoji jesu zidine, kula i vrata na stijeni, bez krova i otvoreni, s rijekom ispod. Leži na cesti prema Plitvicama i traži kratak zaobilazak.

Povijest

Drežnik se prvi put spominje 1185. Mijenjao je više gospodara - Nelipiće od 1253., Gisingovce i Baboniće od 1278. - a od 1321. pripadao je krčkim knezovima, poslije Frankopanima, preko njihova tržačkog ogranka. Pod stalnim osmanskim pritiskom u 16. stoljeću pao je 1592. i postao osmanska utvrda sve do Austrijsko-turskog rata, kad su ga habsburške postrojbe pod pukovnikom Danielom Peharnikom-Hotkovićem zauzele nakon dvodnevne opsade, između 10. i 12. veljače 1788. Crtež iz 1830. prikazuje ga u dobrom stanju kao sjedište drežničke satnije. Pod vojnom upravom ostao je do 1866., kad je prodan trgovcu koji ga je postupno rušio i prodavao kamen mještanima; 17. travnja 1917. Hrvatski sabor povjerio je ono što je ostalo općini Drežnik.

Izvor: Wikipedija na engleskom, „Drežnik Castle“

Najzanimljivije

• Utvrdu na stijeni nad Koranom - prvi put spomenutu 1185.
• Tri sile koje su je redom držale - frankopansku, osmansku, pa austrijsku krajinu.
• Zidine, kulu i vrata - bez krova i prohodne.
• Put prema Plitvicama - kratko skretanje s ceste prema jezerima.

Kad ići

Travanj-listopad. Dva sata.

Prije polaska

Na lokalitetu nema tumačenja, a ruševina je neograđena nad sunovratima. Staza gore je gruba. Dio terena izvan obilježenih pravaca nikad nije službeno očišćen - ostanak na stazama ovdje je bitan.

U blizini

Plitvička jezera leže južno uz Koranu; Slunj je uzvodno prema sjeveru.