Sokol grad
Srednjovjekovna utvrda na stijeni višoj od 25 m (82 stope) iznad Konavoskog polja, napuštena nakon 1672., obnovljena i ponovno otvorena 2013.
Sokol grad stoji na prirodnoj stijeni koja se uzdiže više od 25 m (82 stope) iznad okolnog terena u Dunavama u Konavlima, a njezin nepravilni tlocrt prati oblik stijene; kamen zidova toliko nalikuje stijeni da se utvrda izdaleka teško razabire. S nje se nadziralo Konavosko polje i važan put iz zaleđa prema Dubrovniku. Na tom se mjestu živjelo u eneolitiku, brončanom i željeznom dobu, ponajprije u doba cetinske kulture, te u rimsko doba, a važnost je stekla kao dio bizantskog limesa. Srednjovjekovna utvrda prvi se put spominje 1373.; utvrda bosanskih velikaša, trajno je prešla Dubrovačkoj Republici 1420., kupnjom Konavala, a Republika ju je otad stalno dograđivala, pojačavala i održavala, s posadom kojom je zapovijedao vlastelin. Preživjela je veliki potres 1667., ali se nakon 1672. više ne spominje u dubrovačkim spisima, pa je vjerojatno tada napuštena; okolni žitelji poslije su njezinim kamenjem gradili kuće i međe. Društvo prijatelja dubrovačke starine otkupilo ju je od Crkve 1970., obnovilo od 2007. do 2013. i ponovno otvorilo u travnju 2013. Na tom se mjestu nalaze i srednjovjekovna nekropola stećaka i glagoljski natpis u mramoru.
Pozadina
Sokol, ili Sokol grad, srednjovjekovna je utvrda u Dunavama u Konavlima, ispod istočnih padina Sniježnice. Njezin nepravilni tlocrt prati prirodnu stijenu na kojoj stoji, a s nje su se nadzirali Konavosko polje i put iz zaleđa prema Dubrovniku. Na tom se mjestu živjelo u eneolitiku, brončanom i željeznom dobu te u rimsko doba. Utvrda se prvi put spominje 1373., a ponovno 1391., u darovnici kojom su Sankovići Konavle dali Dubrovačkoj Republici, koja ju je poslije trajno preuzela, dograđivala i održavala; nakon 1672. više se ne spominje u spisima. Obnovljena od 2007. do 2013., otvorena je za posjetitelje.
Izvor: Wikipedija na engleskom, „Sokol (Konavle)“
Što se tamo nalazi
- Zidove izrasle na stijeni - nepravilnog tlocrta koji prati stijenu višu od 25 m (82 stope).
- Dubrovačku utvrdu - opisanu kao najveću samostalnu utvrdu Dubrovačke Republike, koja ju je držala od 1420.
- Napuštanje 1672. - a potom su je okolni žitelji dobrano razgradili za građevni kamen.
- Obnovu i otvorenje 2013. - nakon radova započetih 2007.
Kad ići
Travanj-listopad. Dva sata.
Prije polaska
Unutar zidina bili su vojarna i kaštelanova kuća, barutana, spremište hrane i vinski podrum te cisterna za vodu, kao i zgrada u kojoj se okolni puk sklanjao u vrijeme opasnosti; ispod utvrde stoji crkva Gospe od Sokola. Ulaz se plaća.
U blizini
Zračnom linijom, Dunave su oko 1 km zapadno, a Gruda oko 4,5 km jugozapadno; Zračna luka Dubrovnik u Čilipima je oko 12 km zapadno, Cavtat oko 16 km, a Dubrovnik oko 27 km zapadno-sjeverozapadno, dok je Herceg Novi u Crnoj Gori oko 14,5 km jugoistočno.
Radno vrijeme, cijene ulaznica i sezonska zatvaranja se mijenjaju - prije puta provjeri kod izvora: službene stranice.