Pazinski kaštel

Pazinski je kaštel najveći i najbolje sačuvan u Istri, prvi put spomenut 983. i više puta pregrađivan, a stoji točno iznad Pazinske jame, ponora dubokog stotinjak metara u kojem rijeka Pazinčica nestaje pod zemlju. Jules Verne je ovamo 1885. smjestio dio Mathiasa Sandorfa, pustivši svojeg junaka da pobjegne spustivši se niz zid kaštela u jamu i da ga ponornica ponese - Verne nikad nije bio ovdje, a zemljopis zapravo ne funkcionira, što grad vedro priznaje i svejedno drži Verneov festival. Kaštel drži etnografski muzej Istre i gradski muzej.

Pozadina

Kaštel stoji na čvrstoj stijeni usred Pazina, upravnog središta Istarske županije, iznad provalije u kojoj rječica Pazinčica kroz ponor ponire pod zemlju. Izgrađen je od klesanog kamena i u svojih 11 stoljeća više je puta pregrađivan i obnavljan. Među vlasnicima su mu bili Majnhard I., grof Gorički, Habsburgovci od 1374., a od 1766. do 1945. obitelj Montecuccoli. Danas su u njemu dva muzeja, Etnografski muzej Istre i Muzej Grada Pazina.

Izvor: Wikipedija na engleskom, „Pazin Castle“

Što se tamo nalazi

• Najveći kaštel u Istri - prvi put spomenut 983.
• Jamu stotinjak metara ispod - gdje rijeka odlazi pod zemlju.
• Verneov put bijega - napisan bez ijednog dolaska i zemljopisno nemoguć.
• Dva muzeja unutra - etnografsku i gradsku zbirku.

Kad ići

Travanj-listopad; jama je najdojmljivija nakon kiše. Pola dana.

Prije polaska

Podzemni je riječni sustav dostupan samo na organiziranim speleološkim izlascima, ne usput. Oznake na engleskom su neujednačene. Vidikovac nad jamom je ograđen, ali su staze ispod grube.

U blizini

Gračišće je istočno; Beram i njegove freske su minute sjeverozapadno.