Košljun

Košljun je malen okrugao otok u zaklonjenom zaljevu kod Punta na Krku, šumovit i naseljen od srednjeg vijeka - najprije benediktinci, franjevci od 1447. Samostan pokriva njegov najveći dio i drži niz zbirki nakupljenih kroz stoljeća: knjižnicu rukopisa i ranih tiskanih knjiga, etnografsku zbirku krčke nošnje i alata, prirodoslovni kabinet te velik Posljednji sud koji je 1653. u crkvi naslikao Francesco Ughetto. U perivoju žive paunovi i jeleni. Otok se obiđe za dvadeset minuta stazom kroz drveće.

Povijest

Prva poznata građevina na Košljunu bila je rimska ladanjska vila nekog zemljoposjednika iz Curicuma, današnjeg Krka. Zapis iz 1186. upućuje na benediktinsku opatiju na njezinim temeljima; benediktinci su ostali do u 15. stoljeće, ali nakon smrti opata Dominika naslov opata držao je jedan venecijanski svećenik, a otok je ostao prazan. Dvojica franjevaca požalila su se papi da samostan stoji prazan, pa je na njihov zahtjev benediktinska kuća ukinuta, a Košljun predan franjevcima, koje su Frankopani doveli nakon što je napušten 1447. Franjevci su 1480. sagradili današnju crkvu, a njihov je samostan i danas jedino kućanstvo na otoku.

Izvor: Wikipedija na engleskom, „Košljun (island)“

Na što obratiti pažnju

• Otok koji je jedan samostan - franjevački od 1447.
• Knjižnicu rukopisa i ranih knjiga - stoljeća nakupljanja.
• Ughettov Posljednji sud iz 1653. - u crkvi.
• Paunove i jelene - u šumovitom perivoju.

Kad ići

Svibanj-rujan, dok brodovi voze redovito. Pola dana.

Prije polaska

Brodske su veze sezonske i ovise o broju ljudi. Samostan ima posjetiteljsko radno vrijeme i vjerska je zajednica, pa odjeća i ponašanje imaju značaj. Zbirke su izložene na staromodan način, s malo oznaka.

U blizini

Punat je preko zaljeva; grad Krk je sjeverozapadno.