Kornati

Kornati, poznati i kao Stomorski otoci, otočje su u sjevernoj Dalmaciji, južno od Zadra i zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji, a čini ih od 125 do oko 150 otoka, otočića i hridi, ovisno o brojanju; 89 najjužnijih od 1980. čini nacionalni park, koji štiti i kopno i more oko njih. Otočje je dobilo ime po najvećem otoku, Kornatu. Otoci su većinom od poroznog, suhog krškog vapnenca s fosilima rakova i riba u kamenu; oko 85 % kopna je kamenito, a obrađeno je samo 5 %, ponajviše maslinicima. Na strani okrenutoj otvorenom moru otoci završavaju okomitim liticama zvanima krune, visokima do oko 100 m (328 stopa). Na otocima su pronađeni ostaci ilirskih naselja i podni mozaici rimskih vila, a krajem 19. stoljeća otoke su kupili stanovnici Murtera.

Pozadina

Kornati, poznati i kao Stomorski otoci, otočje su u sjevernom dijelu Dalmacije, južno od Zadra i zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji. Njihovi veliki i mali otoci zbijeni su na oko 320 km² mora u duljini od 35 km, pa su Kornati najgušće otočje u Sredozemlju. Skupina je dobila ime po Kornatu, najvećem otoku, a dijeli se na Gornje Kornate bliže kopnu i Donje Kornate okrenute otvorenom moru na jugozapadu. Godine 1980. najjužnijih 89 od ukupno oko 140 otoka, otočića i hridi proglašeno je nacionalnim parkom.

Izvor: Wikipedija na engleskom, „Kornati“

Na što obratiti pažnju

• Krune - okomite litice okrenute otvorenom moru, visoke do oko 100 m (328 stopa), najpoznatiji prizor parka i stanište rijetkih vrsta.
• Telašćicu - duboku uvalu na jugoistoku Dugog otoka, park prirode, sa slanim jezerom Mir na uskom pojasu kopna između uvale i otvorenog mora.
• Kamene kuće i suhozide - jednostavne kuće u zaklonjenim uvalama poput Vrulja, Kravjačice i Lavse, koje vlasnici zemlje koriste kao privremena skloništa, i kilometre suhozida između posjeda.
• Toretu i Piškeru - malu kulu na Kornatu, vjerojatno sagrađenu u 6. stoljeću, i otok Piškeru, nastanjen u srednjem vijeku, kada je služio za skladištenje ribe.

Kad ići

Svibanj-rujan. Prosječna temperatura u siječnju je 7,3 °C, a u srpnju 23,9 °C; more je zimi u prosjeku 14 do 15 °C, a ljeti 22,8 °C. Cijeli dan brodom.

Prije polaska

Na otocima nema stalnih naselja, a kopno nacionalnog parka u privatnom je vlasništvu; većina vlasnika dolazi s Murtera i Dugog otoka. Krš tako brzo propušta vodu da ljudi i životinje ovise o vodi iz cisterni. U parku je ribolov strogo ograničen kako bi se prelovljena riblja jata obnovila, a penjanje na krune je zabranjeno.

U blizini

Od središta otočja park prirode Telašćica, na jugoistoku Dugog otoka, udaljen je oko 19 km prema sjeverozapadu, a Murter, otok s kojeg se upravlja nacionalnim parkom, oko 23 km prema istoku; s kopnom ga povezuje pokretni most u Tisnom. Zadar je oko 38 km prema sjever-sjeverozapadu, a Šibenik oko 45 km prema istoku, sve zračnom linijom.