Elafiti

Elafiti se pružaju sjeverozapadno od Dubrovnika: prema novijoj podjeli to je 13 otoka s oko 30 km² kopna, prekrivenih zimzelenom sredozemnom šumom alepskog i primorskog bora, pinije i makije. Cijele godine nastanjena su samo tri: Koločep, najbliži Dubrovniku i najjužniji naseljeni hrvatski otok, i Lopud, oba bez automobila, te Šipan, najveći, čija su dva mjesta, Šipanska Luka i Suđurađ, udaljena 4 km i povezana cestom. Ime potječe od Plinija Starijeg, koji ih je u 1. stoljeću nazvao jelenskim otocima i zapisao da su ondje nekoć živjeli brojni jeleni, iako za to nema dokaza. U doba Dubrovačke Republike dubrovačka je vlastela na sva tri otoka gradila ljetnikovce, crkve i kapelice te ondje držala polja i vinograde, a mnoge od tih građevina i danas stoje; Koločep je bio i važno brodogradilište. Lopud je turistički najrazvijeniji i na jugoistočnoj strani ima pješčanu plažu Šunj.

Pozadina

Elafitski otoci ili Elafiti malo su otočje u Jadranskom moru koje se pruža sjeverozapadno od Dubrovnika, s oko 30 km² kopna. Prvi ih je tim imenom nazvao Plinije Stariji u djelu Naturalis Historia iz 1. stoljeća, prema grčkoj riječi za jelena, jer su ondje, kako je pisao, nekoć živjeli brojni jeleni; nema dokaza da su ih otoci ikad imali. Prema novijoj podjeli otočje ima 13 otoka, ali cijele godine ljudi žive samo na Šipanu, Lopudu i Koločepu, a svaki od njih ima skroman turizam i svakodnevne brodske veze s Dubrovnikom. Otoke prekriva zimzeleno sredozemno raslinje.

Izvor: Wikipedija na engleskom, „Elaphiti Islands“

Što se tamo nalazi

• Plažu Šunj - veliku pješčanu plažu u uvali na jugoistočnoj strani Lopuda.
• Selo Lopud - na zapadnoj strani otoka, s franjevačkim samostanom osnovanim 1483. i dominikanskim iz 1482., oba napuštena od 1808., te ljetnikovcima iz 16. i 17. stoljeća poput onoga brodovlasnika Miha Pracata.
• Koločep - otok najbliži Dubrovniku, čija su sela Gornje Čelo i Donje Čelo povezana popločenim putom dugim 1,5 km (0,9 milje); na njemu je sedam predromaničkih crkava iz 9. do 11. stoljeća.
• Šipan - najveći otok, s 42 stara ljetnikovca, 34 crkve i svjetskim rekordom po broju maslina u odnosu na veličinu otoka.

Kad ići

Svibanj-rujan. Turisti dolaze uglavnom ljeti, a zimi su otoci obično gotovo prazni. Na Koločepu more drži prosječne dnevne maksimume iznad 10 °C (50 °F) zimi i ispod 27 °C (81 °F) ljeti, a otok ima oko 215 sunčanih dana godišnje.

Dobro je znati

Na Koločepu i Lopudu nema automobila. Na Šipanu dva mjesta povezuju cesta i omanji autobus koji uglavnom vozi školsku djecu. Brod iz Dubrovnika pristaje na Koločepu, Lopudu i u Suđurđu, a od srpnja 2011. više ne plovi do Šipanske Luke. Na otocima postoje trgovine i redovno se opskrbljuju osnovnom robom, a hoteli su na svakom od njih, među njima Lafodia na Lopudu. Mnoge stare crkve i ljetnikovci u privatnom su vlasništvu i u zapuštenom stanju.

U blizini

Koločep je od dubrovačke luke Gruž udaljen 5 km brodom, 20 minuta trajektom ili 10 minuta vodenim taksijem; zračnom linijom stari grad Dubrovnika je oko 9 km istočno-jugoistočno od Koločepa i oko 20 km od Šipana. Na kopnu nasuprot Lopudu, oko 4 km prema sjeveroistoku, nalazi se Arboretum Trsteno, koji je plemićka obitelj Gučetić-Gozze uredila krajem 15. stoljeća. Stjenoviti otočić Sveti Andrija, oko 5 km južno od Lopuda, ornitološki je rezervat sa svjetionikom iz 1873., a svjetionik ima i Olipa, najzapadniji od otoka.