Stećci
Klesani krečnjački nadgrobnici koji stoje po poljima širom zemlje, sa igračima, spiralama i podignutim rukama.
Ilustracija napravljena umjetnom inteligencijom
UNESCO - Svjetska baština
Između dvanaestog i šesnaestog stoljeća zajednice širom Bosne, Hercegovine i susjednih krajeva klesale su monumentalne krečnjačke nadgrobnike zvane stećci, kojih su desetine hiljada ostale da stoje po poljima, grebenima i uz stare puteve. Klesanje ne liči ni na šta drugo u srednjovjekovnoj Evropi: podignute ruke, spirale, polumjeseci, lovni prizori, kola isprepletenih figura i stilizirani vitezovi, sa rječnikom oko kojeg se spori već stoljeće i koji nikada nije razriješen. Izbor nekropola u četiri zemlje nosi zajednički upis na Listu svjetske baštine. Radimlja kod Stoca je najpoznatija i najpristupačnija, sa znatno preko stotinu stećaka u polju uz cestu, od kojih nekoliko nosi figuru sa podignutom rukom, koja je postala njihov znak.
Historija
Stećci su se pojavili sredinom 12. stoljeća, vrhunac dosegli u 14. i 15. stoljeću i prestali se praviti sasvim početkom 16. stoljeća, tokom osmanskog osvajanja Bosne i Hercegovine; procjenjuje se da ih u Bosni i Hercegovini stoji 60.000, a još oko 10.000 u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji, na više od 3.300 lokaliteta, od kojih je preko 90 posto u lošem stanju. Slijedeći tezu Arthura Evansa iz 1875. godine, mnogi naučnici povezivali su ih s Crkvom bosanskom i bogumilima, što je već 1899. doveo u pitanje Kosta Hörmann, prvi direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine; od sredine 20. stoljeća naučnici poput Marian Wenzel zaključili su da su bili zajednička tradicija katolika, pravoslavnih i pripadnika Crkve bosanske.
Izvor: Wikipedia na engleskom, „Stećak“
Šta se tu nalazi
- Nekropola Radimlja - najpristupačnije nalazište, sa preko stotinu klesanih stećaka.
- Figure sa podignutom rukom - znakoviti klesani lik koji se javlja po nekropolama.
- Boljuni - još jedno hercegovačko nalazište sa gustim i raznovrsnim klesanjem.
- Nekropole na brdima - stećci koji stoje po grebenima u otvorenom predjelu.
Kada ići
April-oktobar; proljeće donosi zelena polja oko stećaka i bolje fotografije. Nalazišta su otvoren predio bez hlada, pa treba izbjegavati sredinu ljetnog dana.
Dobro je znati
To su otvorena polja sa malo sadržaja i, na većini nalazišta, bez ikakvog tumačenja, pa njihovo značenje nije samo po sebi jasno i vodič ili prethodno čitanje mnogo znače. Upisane nekropole su široko razasute, a do nekih treba auto i uputa domaćih ljudi. Vremenske prilike su na mnogim stećcima izbrisale veliki dio klesanja.
U blizini
Osmanski Stolac i Počitelj su nadomak u Hercegovini; Mostar je na sjeverozapadu.
Radno vrijeme, cijene ulaznica i sezonska zatvaranja se mijenjaju - prije puta provjeri kod izvora: zvanična stranica.