Park prirode Blidinje

Blidinje zauzima visoravan na oko 1200 metara između masiva Čvrsnice i planine Vran, a taj spoj je neobičan: ravno kraško dno sa plitkim sezonskim Blidinjskim jezerom, opasano dvama od najviših i najgrubljih planinskih vijenaca u zemlji. U Masnoj Luci su franjevački samostan i skupina stećaka, srednjovjekovnih uklesanih nadgrobnika, a najveća nekropola u parku, na Dugom polju, jedno je od mjesta upisanih zajedno na Listu svjetske baštine. Endemski bosanski bor, Pinus heldreichii, raste po padinama u drevnim uvijenim sastojinama. Park ima planinske kuće, mali ski-lift i obilježene pravce na oba masiva i polazište je za Hajdučka vrata i prijelaze preko Čvrsnice.

Historija

Tragovi ilirskih grobova i rimskih puteva pokazuju da se na visoravni živi najmanje 2.500 godina, a velika nekropola na Dugom polju pokazuje da su se ovdje naselili i Slaveni koji su došli u 7. stoljeću. Pet srednjovjekovnih nekropola stećaka, na Ponoru, Donjim Barama, Jezeru, Risovcu i Dugom polju, najvećoj, razasuto je po visoravni, zajedno s franjevačkim samostanom i tradicionalnim pastirskim kućama sa slamnatim krovovima, koje se koriste u proljeće i ljeto.

Izvor: Wikipedia na engleskom, „Blidinje plateau“

Šta se tu nalazi

• Blidinjsko jezero - plitka sezonska voda na dnu visoravni.
• Čvrsnica i Vran - dva vijenca koja zatvaraju ravan.
• Bosanski bor - drevne endemske sastojine po padinama.
• Stećci u Masnoj Luci - srednjovjekovni nadgrobnici uz samostan.

Kada ići

Juni-septembar zbog visoravni i planina; snijeg zatvara ceste i kuće od novembra do proljeća. Jezero se u kasno ljeto smanji ili presuši. Noći su na visini hladne u svakom mjesecu.

Praktične napomene

Prilazne ceste su planinske, mjestimično strme i loše i zimi zatvorene. Jezero je plitko i do kraja ljeta često suho. Kuće su osnovne i traže najavu. Vrijeme se na visoravni brzo mijenja.

U blizini

Hajdučka vrata su na Čvrsnici iznad; Jablanica je na istoku.